Na javnoj tribini održanoj 16. rujna 2016. pod nazivom ”Završno predstavljanje rezultata projekta” predstavljene su rezultati projekta. Rezultate projekta predstavio je voditelj projekta doc. dr. sc. Dragan Bagić te članovi projektnog tima. Na početku je okupljene pozdravio dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Vlatko Previšić.
Voditelj projekta je na početku istaknuo da je 18. rujna završava razdoblje od 15 mjeseci za provedbu projektnih aktivnosti. Podsjetio je da je projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda u okviru sheme za financiranje projekata s ciljem implementacije HKO-a u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te da je ukupna ugovorena vrijednost projekta 3.655.679,35 od kojih se 95% čine bespovratna sredstva, a Fakultet sudjeluje u financiranju projekta u iznosu od 5%. Većina od 85% bespovratnih sredstava se financiran iz Europskog socijalnog fonda, a preostalih 15% iz Proračuna Republike Hrvatske.
U okviru projekta provedeno je prvo istraživanje radnih karijera diplomiranih studenata u okviru kojeg su prikupljeni vrlo korisni podaci o vrstama poslova i zanimanjima na kojima rade studenti Fakulteta po izlasku na tržište rada, ali i evaluacija postojećih programa iz perspektive korisnosti stečenih kompetencija za obavljanje poslova na kojima diplomirani studenti doista rade. Podaci tog istraživanja su iskorišteni za odabir zanimanja koja su prioritetna za izradu standarda zanimanja te za definiranje smjernica za reviziju studijskih programa. Za devet zanimanja, iako je planirano osam, su izrađeni prijedlozi standarda zanimanja: kustos, pismeni prevoditelj, usmeni prevoditelj, arheolog istraživač, asistent u znanstvenim istraživanjima – etnolog i kulturni antropolog, konzervator, knjižničar, istraživač tržišta i javnog mnijenja i interkulturni medijator. Temeljem tih standarda zanimanja pristupilo se izradi standarda kvalifikacija. Izrađeno je sedam prijedloga standarda kvalifikacija na preddiplomskoj razini i jedanaest prijedloga standarda kvalifikacije na diplomskoj razini. Tako je u okviru ovog projekta izrađeno ukupno 18 prijedloga standarda kvalifikacija, dok je na početku bilo planirana izrada 15 prijedloga standarda kvalifikacija.
Tokom proteklih mjeseci, osim edukacija i radionica za članove stručnih povjerenstava za standard zanimanja i standard kvalifikacija održane su i edukacijske radionica o primjeni kompetencijskog pristupa pri osmišljavanju studijskih programa za nastavnike pojedinih odsjeka, a specifične edukacije aktivnosti je prošlo oko 150 zaposlenika visokoškolskih ustanova. Da bi se osigurao dugoročan efekt projekta, izrađena je i priručnik o primjeni kompetencijskog pristupa pod nazivom „Kako ostvariti željene ishode u studijskim programima?”. Na tribinu su o samom priručniku govorile njegove autorice prof. dr. sc. Vesna Vlahović Štetić i prof. dr. sc. Željka Kamenov.
Kao pomoć nastavnicima pri reviziji studijskih programa izrađena je aplikacija za administraciju ishoda učenja te aplikacija za obračun ECTS bodova koje su dostupne na mrežnim stranicama projekta. Aplikaciju je predstavio njezin autor doc. dr. sc. Krešimir Pavlina.
U zadnjem dijelu projekta pristupilo se reviziji studijskih programa, te je do kraja projekta revidirano ukupno sedam preddiplomskih programa te jedanaest diplomskih. Neki studiji su doživjeli manju reviziju u smislu revizije ishoda učenja na razini studija, revizije ishoda na pojedinim kolegijima te revizije opterećenja studenata izraženo u ECTS bodovima. Međutim, neki studijski programi su doživjeli razmjerno veliku reviziju, čak do formuliranja posve novih ishoda na razini studija, značajnih izmjena hodograma studija, uvođenja novih obveznih kolegija te modula izbornih predmeta itd. Dodatno, izrađen je jedan novi studijski program na diplomskoj razini i to prevoditeljski studij njemačkog i francuskog jezika.
Kako bi se pospješio razvoj generičkih kompetencija, razvijena su i dva modula za stjecanje generičkih kompetencija, od kojih je jedan usmjeren k razvoju komunikacijskih kompetencija, a drugi organizacijsko-upravljačkih vještina.
Provedba projekta se može smatrati uspješnom jer su svi ciljevi projekta ostvareni u planiranom roku, a na Fakultetu postoji interes da se sličan projekt prijavi i u narednom ciklusu. Realizacijom projekta ostvarene su i neke dodatne dugoročne koristi koje ne spadaju u mjerljive ciljeve projekta. Prije svega tu spada povezivanje i bolje upoznavanje među odsjecima, zatim uspostava kontakata s poslodavcima i diplomiranim studentima, stjecanje iskustva u provođenju projekata financiranih iz europskih fondova itd.
