Filozofski fakultet obrazuje za radno mjesto a ne za burzu rada

Prva aktivnost na projektu “Usklađivanje studijskih programa iz područja društvenih i humanističkih znanosti s potrebama tržišta rada” bilo je istraživanje radnih karijera diplomiranih studenata odabranih studijskih grupa. Do sada nisu postojali sistematski podaci o radnim karijerama diplomiranih studenata Filozofskog fakulteta te je za potrebe planiranja daljnjih projektnih aktivnosti, a prije svega definiranje relevantnih zanimanja za koja će biti izrađen standard zanimanja, bilo potrebno prikupiti relevantne i pouzdane pokazatelje o obilježjima radnih karijera naših bivših studenata te vrsti poslova i zanimanja u kojima rade.

Za tu svrhu najprije je bilo potrebno pripremiti bazu podataka studenata koji su diplomirali u periodu između početka 2003. i kraja 2014. godine s potrebnim kontaktima. Nakon što je navedena baza pripremljena pregledavanjem dokumentacije u arhivi Fakulteta, ona je dodatno nadopunjena prikupljanjem informacija dostupnih na Internetu te kontaktiranjem bivših studenata na telefonske brojeve pronađene u arhivi. Kroz navedeni proces pripremljena je konačna baza podataka koja je korištena za provođenje istraživanja. Od ukupno identificiranih 3398 studenata koji su zadovoljavali kriterije za ulazak u istraživanje (da su diplomirali u navedenom periodu na nekom od studija koje izvodi sedam odsjeka uključenih u ovaj projekt), kontakt podaci su pronađeni za njih 2405.

Istraživanje je provedeno metodom ankete koju su ispitanici popunjavali na web obrascu. Ukupno je u istraživanje pozvano 2405 studenata, a na njega se odazvalo 1378, što predstavlja odziv od 57,3%. Upitnik je u potpunosti ispunilo 993 ispitanika (41.3 % cijelog uzroka) koji su uzeti u obzir u obradi podataka.

Rezultati istraživanja u pogledu obilježja radnih karijera su relativno optimistični. Naime, oni pokazuju kako teza, koja se može čuti u javnosti, da „Filozofski obrazuje studente za burzu rada“ nije točna. Naime, 87% anketiranih studenata je u trenutku provođenja istraživanja (listopad i studenti 2015. godine) bilo zaposleno, dok je u tom trenutku nezaposlenih bilo oko 13%. Razlike među studentima koji su diplomirali različite studijske grupe su relativno male, te se udio zaposleni kretao između 83% za one koji su diplomirali na studiju etnologije i kulturne antropologije i 94% za one koji su diplomirali na studiju njemačkog jezika i književnosti (slika 1). Većina zaposlenih (preko 60%) ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme, dok nešto više od 30% ima ugovor na određeno vrijeme.

Slika 1 – Postotak anketiranih diplomiranih studenata koji su bili zaposleni u trenutku provođenja istraživanja

Oko šest posto anketiranih bivših studenata sedam studijskih grupa nikada od diplome nije bilo zaposleno, a uglavnom se radi o studentima koji su recentno diplomirali. Od onih koji su nakon diplome radili na barem jednom plaćenom poslu, gotovo 2/3 ima iskustvo kraće ili duže nezaposlenosti, dok nešto više od 1/3 nikada nije bilo nezaposleno nakon diplome. Osobe koje su imale iskustvo nezaposlenosti su u prosjeku bile nezaposlene 1,7 puta između trenutka stjecanja diplome i trenutka provođenja istraživanja. Oni koji su bili nezaposleni nakon diplome u jednom ili više navrata, „skupili“ su ukupno nešto više od 13 mjeseci „staža na burzi rada“. Međutim, treba naglasiti kako je preko 2/3 onih koji su bili nezaposleni bilo nezaposleno kraće od godinu dana, a preko 40% je bilo nezaposleno kraće od 6 mjeseci. Prosjek trajanja nezaposlenosti „podiže“ oko 15% onih koji su se loše snašli na tržištu rada te su imali iskustvo nezaposlenosti koje je ukupno trajalo dvije godine ili duže.

Rad za vrijeme studija je vrlo važan za nastavak radne karijere nakon diplome. Naime, oko ¼ anketiranih je nakon diplome nastavilo raditi posao na kojem su počeli raditi za vrijeme studija, što znači da su na taj način izbjegli iskustvo nezaposlenosti po stjecanju diplome. Općenito, velika većina (87%) anketiranih bivših studenata Filozofskog fakulteta je tijekom studija radila različite plaćene poslove. Oko 2/3 tih studenata je tijekom studija radilo na barem jednom poslu koji je sadržajno vezan uz područje njihovog studija, a oko 1/3 je gotovo isključivo tijekom studija radilo na poslovima koji su sadržajno vezani uz njihovu struku. Navedeni rezultati ukazuju da na tržištu rada postoji potražnja za znanjima i vještinama koji se stječu na Filozofskom fakultetu te da poslodavci prepoznaju da već studenti viših godina našeg Fakulteta imaju dovoljnu razinu tih znanja i vještina da su im korisni.

Postojanje potražnje na tržištu rada za znanjima i vještinama koje se stječu na Filozofskom fakultetu pokazuje i činjenica da preko 80% onih koji su u trenutku ispunjavanja upitnika bili zaposleni navodi kako su za obavljanje posla na kojem rade potrebna znanja i vještine koje su stekli tijekom studija. Od njih, nešto više od 1/3 procjenjuje kako taj posao ne bi mogao obavljati netko tko je završio neki drugi tip obrazovanja, što sugerira da rade na poslovima koji su visoko specijalizirani (npr. prevođenje). Preostale 2/3, čini se, rade na poslovima koje bi mogli obavljati i oni koji nisu diplomirali njihov smjer ili kombinaciju smjerova, ali su znanja i vještine koje su stekli na studiju korisne za obnavljanje tih poslova. Navedeni rezultati potvrđuju uvriježeno mišljenje kako se diplomirani studenti Filozofskog fakulteta zapošljavaju na širokom dijapazonu radnih mjesta i poslova, od kojih većina nije „rezervirana“ za točno određena zvanja.

Takve zaključke potvrđuje i disperzija zanimanja i poslova koje trenutno obavljaju anketirani diplomirani studenti Filozofskog fakulteta. Naime, unutar svih sedam studijskih grupa čiji su bivši studenti obuhvaćeni ovim istraživanjem u pravilu koncentracija osoba koje rade na jednoj vrsti posla je relativno niska i obično se kreće oko 20 do 25%. Izuzetak su tek diplomirani studenti njemačkog jezika i književnosti koji dominantno rade nastavničke poslove (preko 50%) te diplomiranih studenti informacijskih i komunikacijskih znanosti koji dominantno obnavljaju bibliotekarske poslove (oko 1/3).

Očekivano, većina bivših studenata Filozofskog fakulteta (64%) radi u javnom sektoru, što je posljedica činjenice da Filozofski obrazuje veliki broj nastavnika i profesora, kao i pedagoga. Osim što obrazuje kadrove za sustav obrazovanja, Fakultet obrazuje profile i za ostale tipično javne ustanove, kao što su muzeji, knjižnice, galerije, zavodi za zaštitu spomenika kulture itd. Oko 30% diplomiranih studenata radi u privatnom sektoru, a oko šest posto u neprofitnom. U prosjeku zaposleni bivši studenti našeg Fakulteta iskazuju zadovoljstvo trenutnim poslom, dajući prosječnu ocjenu 7,4 na skali od 1 do 10, pri čemu je 1 označavalo izrazito nezadovoljstvo a 10 izrazito zadovoljstvo trenutnim poslom.

Svi navedeni rezultati daju relativno optimističnu sliku kada je u pitanju sudbina diplomiranih studenata sedam studijskih grupa obuhvaćenih ovim projektom na tržištu rada. Oni također potvrđuju pretpostavke kako postoji široka disperzija poslova i zanimanja na kojima se studenti Filozofskog fakulteta zapošljavaju, što sugerira važnost generičkih kompetencija za snalaženje na tržištu rada. Kao ogradu, treba istaknuti mogućnost da su u određenoj mjeri dobiveni rezultati ovog istraživanja pristrani u smjeru precjenjivanja zaposlenosti i uspješnosti na tržištu rada kao posljedica eventualne pristranosti odziva na sudjelovanje u istraživanju od strane onih koji su imali uspješnije radne karijere nakon dovršetka studija.